Znanstvene spoznaje o utjecaju prehrane kako na smanjenje rizika za nastanak Alzheimerove bolesti tako i na usporavanje progresije postojeće Alzheimerove bolesti i drugih demencija već više od dva desetljeća intenzivno se proučavaju, donoseći sve više dokaza o značajnom doprinosu zdrave prehrane u očuvanju kognitivnog zdravlja i smanjenju rizika od demencije. Prehrambene smjernice temeljene na neuroprotektivnim hranjivim tvarima, usmjerene od strane nutricionista, uz intervencije liječnika, radnih terapeuta, logopeda, socijalnih radnika i drugih stručnjaka, važan su alat za poboljšanje kvalitete života, kako osoba s Alzheimerovom bolesti, tako i njihovih obitelji i svih uključenih u proces skrbi.
***
Budući da su postojeće terapije ograničene na usporavanje progresije Alzheimerove bolesti i ublažavanje simptoma, sve veći interes istraživanja usmjeren je na zdravi način života kao promjenjivi čimbenik rizika, što uključuje i nutritivni pristup s ciljem prevencije i usporavanja napredovanja bolesti. Nutrijenti iz mediteranske, DASH i MIND prehrane kao što su nezasićene masne kiseline, vitamini, minerali, antioksidansi, fitonutrijenti i vlakna povezani su s antioksidativnim, protuupalnim, neuroprotektivnim, te nizom drugih pozitivnih učinaka koji mogu mijenjati složene patofiziološke mehanizme povezane s razvojem Alzheimerove bolesti i drugih demencija.
Veza između mediteranske prehrane i kognitivnih funkcija, kao i smanjenog rizika od neurodegenerativnih bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest, počela se intenzivnije proučavati krajem 1990-ih i početkom 2000-ih godina. Brojna istraživanja pokazuju da osobe koje se pridržavaju ovog prehrambenog obrasca imaju značajno niži rizik od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti u odnosu na druge skupine, čak i kada su prisutni genetski čimbenici rizika. Mediteranska prehrana je pokazala učinkovitost u smanjenju vaskularnih čimbenika rizika uključujući hipertenziju, dijabetes, pretilost i hiperlipidemiju. Upravo ovi čimbenici rizika, između ostalih, zajednički su za razvoj vaskularne kognitivne disfunkcije i demencije, ali i za Alzheimerovu bolest.
***
Najnovija verzija piramide mediteranske prehrane koju je 2025. godine izradila radna skupina Talijanskog društva za ljudsku prehranu (engl. Italian Society of Human Nutrition, SINU), oslanja se na najnovije znanstvene dokaze o povezanosti prehrane i kroničnih nezaraznih bolesti uključujući Alzheimerovu bolest. Poseban naglasak stavljen je na povećanje udjela namirnica biljnog podrijetla, smanjenje konzumacije životinjskih proizvoda i ograničavanje unosa soli, šećera i alkohola. Baza piramide sastoji se od dvije razine koje obuhvaćaju namirnice za svakodnevnu konzumaciju. U donjoj razini nalaze se voće, povrće i ekstra djevičansko maslinovo ulje, koji čine temelj mediteranske prehrane zbog svojih povoljnih učinaka na zdravlje i tradicionalne prisutnosti u mediteranskoj kuhinji. Uz njih, svakodnevno se preporučuje konzumacija cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, mlijeka i jogurta, s naglaskom na integralne i minimalno prerađene proizvode. Središnji dio piramide obuhvaća namirnice za tjednu konzumaciju. Mahunarke se preporučuju 3-4 puta tjedno, riba 2-3 puta tjedno, a svježi sir povremeno. U gornjem dijelu središta nalaze se bijelo meso, jaja, tvrdi sirevi i krumpir, koji se konzumiraju umjereno, nekoliko puta tjedno. Krumpir je, za razliku od prethodnih verzija, premješten iz svakodnevne u povremenu konzumaciju zbog negativnog utjecaja na glikemijski odgovor. Vrh piramide rezerviran je za crveno i prerađeno meso, slatkiše i zaslađene napitke, koji se preporučuju samo povremeno i u malim količinama. U posebnoj zoni na vrhu piramide istaknuta je potreba za maksimalnim ograničenjem unosa soli, dodanih šećera i alkohola. Voda je istaknuta kao glavni napitak, s preporukom unosa 1,5-2 litre dnevno. Uz prehrambene preporuke, piramida uključuje i preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, socijalnu uključenost/angažiranost i dovoljno odmora kao sastavni dio mediteranskog načina života. Začini i aromatično bilje preporučuju se kao zamjena za sol radi pojačavanja okusa jela.
Preporuka je da većinu prehrane čine namirnice biljnog podrijetla, a takav pristup prehrani danas se često naziva prehranom temeljenoj na hrani biljnog podrijetla (“plant based diet”). Hrana biljnog podrijetla poput povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova bogata je vitaminima, mineralima, oligoelementima, esencijalnim masnim kiselinama, prehrambenim vlaknima, flavonoidima, karotenoidima i drugim bioaktivnim spojevima snažnih antioksidativnih i protuupalnih svojstava. Sve ove komponente koje sadrži hrana biljnog podrijetla igraju važnu ulogu u poboljšanju kognitivnog zdravlja. Namirnice biljnog podrijetla sadrže minimalno ili nimalo zasićenih i trans masnih kiselina i trebale bi postati glavne namirnice u prehrani, za razliku od mesa (osobito crvenog i prerađevina) i mliječnih proizvoda (osobito punomasnih) koji su izvor nepoželjnih zasićenih masnih kiselina.
***
Postoji znanstveno utemeljena veza između tzv. zapadnjačke prehrane i povećanog rizika za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Tablica prikazuje glavne razlike u unosu pojedinih skupina namirnica između zapadnjačke i mediteranske prehrane.
DASH prehrana (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension) 
DASH prehrana je prehrambeni obrazac razvijen izvorno za prevenciju i kontrolu hipertenzije (visokog krvnog tlaka) čiju su učinkovitost potvrdila brojna klinička istraživanja. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da visoko pridržavanje DASH prehrani koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, ribom te malomasnim mliječnim proizvodima također može doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija te smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Prevencija i kontrola hipertenzije preporučuju se kao mjera smanjenja rizika za razvoj Alzheimerove bolesti ili odgađanja njezine pojave. Kod osoba s hipertenzijom, izuzetno je važno obratiti pažnju na ravnotežu i količinu elektrolita u prehrani. Kalij je mineral koji se preporučuje unositi u što većim količinama, dok bi unos natrija, odnosno soli, trebalo ograničiti na najviše 5 grama dnevno, što odgovara 1 čajnoj žlici. Osim kalija minerali kalcij i magnezij igraju značajnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka. U sklopu DASH prehrane preporučuje se niska konzumacija crvenog mesa i prerađevina, slatkiša, šećera i zaslađenih napitaka. Ukupni unos masti je smanjen, s posebnim naglaskom na ograničavanje zasićenih masnih kiselina i kolesterola. DASH prehrana stavlja naglasak na nisko-masne mliječne proizvode, ribu i bijelo meso kao poželjne izvore proteina. Posebno naglašava unos mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, dok su oni manje zastupljeni u MIND i mediteranskoj prehrani. Ne preporučuje alkohol, za razliku od mediteranske i MIND prehrane koje u umjerenim količinama dopuštaju crno vino. Prema nekim autorima, DASH prehrana nije privukla dovoljno pažnje kao potencijalni zaštitni prehrambeni obrazac za prevenciju Alzheimerove bolesti, a rezultati su donekle neujednačeni, što može biti posljedica ograničenog broja dostupnih istraživanja.
MIND prehrana (engl. Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay)
MIND prehrana je ciljano osmišljena za očuvanje kognitivnih funkcija i prevenciju neurodegenerativnih bolesti, posebno Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Temelji se na principima mediteranske i DASH prehrane, ali se od njih razlikuje po tome što poseban naglasak stavlja na bobičasto voće (npr. borovnice, jagode, maline, kupine i dr.) i zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, blitva, rikula i dr.).
Zanimljivo je da povoljan učinak MIND prehrane u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti dolazi do izražaja i kod osoba koje se ne pridržavaju svih njezinih pravila u potpunosti/rigorozno, a pozitivni učinci su zabilježeni čak i kod osoba koje su MIND prehranu počele slijediti u kasnijoj životnoj dobi. U sklopu MIND prehrane, s ciljem povoljnog utjecaja na kognitivno zdravlje, preporučuje se redovita konzumacija sljedećih 9 kategorija hrane:
Vino nije nužna komponenta MIND prehrane, već opcionalna, te se može potpuno izostaviti iz prehrane. Prednost se daje crvenom vinu zbog sadržaja polifenola, osobito resveratrola koji mogu imati zaštitni učinak na kognitivno zdravlje. Međutim, klinički dokazi o izravnoj koristi umjerene konzumacije vina za prevenciju demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest i dalje su ograničeni i neravnopravni.
***
Prema MIND prehrani, namirnice koje treba ograničiti su crveno meso (≤ 3 porcije tjedno), maslac i margarin (≤ 1 žlica dnevno), punomasni sirevi (≤ 30g tjedno), slastice i pekarski proizvodi (≤ 4 porcije tjedno) te brza i pržena hrana (≤ 1 obrok tjedno). Prekomjeran unos tih namirnica povezan je s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, hipertenzije i trigliceridemije što može doprinijeti razvoju metaboličkog sindroma i povećanom riziku od demencije i Alzheimerove bolesti.
***
Što kažu istraživanja?
- U istraživanju koje je trajalo 4,5 godine i obuhvatilo 923 ispitanika u dobi od 58 do 98 godina, analizirana je razina pridržavanja načelima MIND prehrane. Pokazalo se da su sudionici s najvišom usklađenošću s MIND prehranom imali 53% manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti u odnosu na one s najnižom usklađenošću. Umjerena usklađenost bila je povezana s 35% smanjenim rizikom.
-
Istraživanje na 569 sudionika pokazalo je da je bolja pripadnost MIND prehrani povezana s boljim globalnim kognitivnim funkcioniranjem neposredno prije smrti, neovisno o vrsti i opsegu neuropatoloških promjena, kao i onih tipičnih za Alzheimerovu bolest.
- Istraživanje provedeno na 960 ispitanika u dobi od 58 do 99 godina, pokazalo je da svakodnevna konzumacija 1-2 porcije zelenog lisnatog povrća značajno usporava kognitivni pad, pri čemu je kognitivna funkcija redovitih konzumenata bila usporediva s onom osoba prosječno 11 godina mlađih, u odnosu na ispitanike s niskim unosom tog povrća. Zeleno lisnato povrće sadrži brojne bioaktivne komponente, osobito vitamin K, lutein, folnu kiselinu (vitamin B9), beta-karoten, nitrate, kaempferol, vitamin E i izotiocijanate, koji zajedno djeluju antioksidativno, protuupalno i neuroprotektivno.
-
Prema istraživanju, prehrana bogata antioksidansom pelargonidinom, ponajprije iz jagoda, bila je povezana sa smanjenom količinom amiloidnih plakova i fosforiliranih tau-proteina, tipičnih patoloških nalaza kod Alzheimerove bolesti. Bobičasto voće je prepoznato kao izvor niza bioaktivnih komponenti koje su povezane sa smanjenjem rizika za nastanak Alzheimerove bolesti. Ono sadrži antocijanine (poput pelargonidina), flavonole (kvercetin, kempferol), proantocijanidine, tanine, fenolne kiseline, te vitamine C, E i folnu kiselinu, koji zajedno doprinose snažnom antioksidativnom i neuroprotektivnom učinku.
***
Iako su unos bobičastog voća i zelenog lisnatog povrća osobito istaknuti kao korisni za zdravlje mozga, dosadašnje spoznaje upućuju na to da se najveći zaštitni učinak u sprječavanju rizika od Alzheimerove bolesti postiže ukupnom dosljednošću s cijelim obrascem mediteranske, DASH i MIND prehrane, a ne izoliranom konzumacijom pojedinih namirnica.
Izvor: Lukić, V. (2025). Utjecaj prehrane na Alzheimerovu bolest: pregledni rad. Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija.
