Cilj: Razumjeti kako fiziološko i kognitivno starenje utječe na mentalno zdravlje starijih osoba te prepoznati rizične i zaštitne čimbenike za očuvanje psihičkog blagostanja.

Uvod

Mentalno zdravlje u starijoj životnoj dobi određeno je složenom interakcijom fizioloških, kognitivnih, psiholoških i socijalnih promjena koje prate proces starenja. Radnoterapijski modeli, poput Model of Human Occupation (MOHO), Person–Environment–Occupation (PEO) i Canadian Model of Occupational Performance and Engagement (CMOP-E), naglašavaju da kvaliteta života proizlazi iz mogućnosti osobe da sudjeluje u smislenim aktivnostima unutar podržavajućeg okruženja. Svaka promjena u tjelesnom, emocionalnom ili socijalnom funkcioniranju može poremetiti ravnotežu i utjecati na mentalno zdravlje.

Kako fiziološko starenje utječe na mentalno zdravlje

Fiziološke promjene u starijoj dobi ne znače automatski pogoršanje mentalnog zdravlja, ali mogu stvoriti uvjete za ranjivost. U radnoterapijskoj literaturi često se naglašava da fizički aspekti zdravlja snažno oblikuju mogućnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima (occupations), što je izravno povezano s emocionalnim blagostanjem.

Ključne fiziološke promjene:

• smanjenje mišićne snage i izdržljivosti, što može ograničiti samostalnost,
• kronične bolesti (npr. hipertenzija, dijabetes, artroza) koje povećavaju psihičko opterećenje,
• promjene u snu – kraći, fragmentiraniji san koji povećava rizik od razdražljivosti, depresije i kognitivnog pada,
• smanjenje osjetilnih funkcija (sluh, vid), što može dovesti do socijalnog povlačenja i osjećaja izolacije,
• promjene u neurokemiji mozga koje mogu usporiti obradu informacija ili utjecati na raspoloženje.

Iz perspektive radne terapije, sve ove promjene važne su jer mogu ograničiti kapacitet za aktivno sudjelovanje, a upravo aktivnost i angažman imaju zaštitni učinak na mentalno zdravlje.

Kognitivno starenje i emocionalno blagostanje

Kognitivno starenje je normalan proces i ne treba ga poistovjećivati s demencijom. U literaturi se opisuje kao postupno smanjenje brzine obrade informacija, dok ostale funkcije – poput rječnika, iskustva i socijalne mudrosti – mogu ostati stabilne ili se čak poboljšati.

Uobičajene kognitivne promjene:

• usporeno prisjećanje informacija,
• potreba za više vremena za planiranje i donošenje odluka,
• ponekad smanjena podijeljena pažnja,
• lakša mentalna iscrpljenost.

Ove promjene postaju izazovne kada osoba zbog njih počne izbjegavati aktivnosti ili se povlačiti iz socijalnih kontakata. Radnoterapijski pristup naglašava da se intervencije trebaju usmjeriti na prilagodbu aktivnosti, a ne na povlačenje iz njih.

Pogledajte predavanje akademkinje Vide Demarin: „Čimbenici stila života u prevenciji kognitivnog urušavanja“ sa 1. kongresa Hrvatske Alzheimer alijanse. U video materijalima akademkinja naglašava važnost neuroplastičnosti, sposobnosti mozga da se mijenja i prilagođava kroz život. To je snažna zaštita od kognitivnog pada i naglašava ključnu radnoterapeutsku poruku: aktivnost, izazov i socijalna uključenost “hrane” mozak.

Rizični čimbenici za mentalno zdravlje starijih osoba

Radnoterapijska praksa koristi biopsihosocijalni okvir za prepoznavanje rizika. Najčešći rizični čimbenici uključuju:

Biološki i zdravstveni rizici:

• kronične bolesti i bol,
• smanjena pokretljivost,
• poremećaji spavanja,
• oštećenje vida ili sluha,
• neurološki poremećaji (moždani udar, Parkinsonova bolest).

Psihološki rizici:

• nisko samopouzdanje i osjećaj gubitka uloga (“više nisam koristan”),
• kronični stres i iscrpljenost,
• depresivni simptomi koji često ostaju neprepoznati,
• strah od ovisnosti o drugima.

Socijalni rizici:

• usamljenost i izolacija,
• gubitak partnera ili prijatelja,
• nedostatak podrške u obitelji,
• financijske teškoće,
• promjena životnog okruženja (institucionalizacija).

Okolišni rizici (radnoterapijska perspektiva):

• neprilagođen dom koji smanjuje samostalnost,
• nedostatak prilika za socijalne kontakte,
• prezahtjevne ili nerazumljive aktivnosti u svakodnevici,
• manjak poticajnog okruženja za kognitivno zdravlje.

Otkrivanje rizičnih čimbenika prvi je korak prema planiranju intervencija koje jačaju otpornost i mentalno zdravlje.

Zaštitni čimbenici – temelji očuvanja mentalnog zdravlja

U skladu s preporukama iz neuroznanosti, gerontologije i radnoterapijske prakse, pet ključnih zaštitnih čimbenika su:

1. Redovita tjelesna aktivnost – Podržava neuroplastičnost, mentalnu stabilnost i kvalitetu sna.
2. Kognitivna stimulacija – Učenje novih vještina, rješavanje zadataka, socijalne igre, čitanje – sve potiče moždanu aktivnost.
3. Socijalna povezanost – Kvalitetni odnosi i svakodnevna komunikacija najjači su zaštitni faktor protiv depresije i demencije.
4. Zdrave životne navike (prehrana, san, rutina) – Izgradnja stabilne dnevne strukture posebno se naglašava u radnoj terapiji.
5. Aktivnosti koje imaju smisao (eng. meaningful occupations) – Aktivnosti koje su važne osobi – hobiji, obiteljske uloge, volontiranje – ključne su za osjećaj svrhe i identiteta.

Zadatak za polaznike

Svakako poslušajte LOOD podcast Vinka Mihaljevića s akademkinjom Vidom Demarin o tome kako potaknuti neuroplastičnost, stres i mozak, kako prevenirati demenciju – O misteriju mozga, uma i duše  

Pročitajte predavanje Ne laje pas radi sela mentalno zdravlje i starenje 

• Nakon pročitanog teksta zabilježite 3 nova saznanja i 1 stvar koju će isprobati u narednom tjednu
• Samostalno, s pacijentima i/ili obitelji ispunite sljedeće upitnike kako bi prepoznali aktivnosti koje su važne osobi: 
  • Izbornik ugodnih aktivnosti – ispunite ovaj upitnik ako želite pronaći aktivnosti koje mogu djelovati poticajno
  • Plan rutine spavanja –  ispunite ovaj upitnik ako želite djelovati na aktivnosti spavanja
    • Ako želite više sadržaja vezanih za izazove spavanja slobodno pogledajte i virtualnu učionicu Higijena sna i postupci samopomoći kod poremećaja spavanja

Procjena i refleksija

• Ako želite prepoznati rizične čimbenike mentalnog zdravlja starijih osoba ispunite Set upitnika koji se mogu koristiti za prepoznavanje rizičnih čimbenike 
• Razmotriti zaštitne čimbenike – 5 ključnih preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja i zdravlja mozga
• Razbijanje mitova o starenju –  nakon čitanja infografike RAZBIJANJE MITOVA o MENTALNOM ZDRAVLJU STARIJIH OSOBA odgovoriti na pitanja za samorefleksiju:
  • Koji mit sam najčešće čuo/la u svom okruženju?
  • Koju činjenicu želim podijeliti sa starijom osobom ili obitelji?
  • Koje male promjene mogu podržati mentalno zdravlje starijih?